Što kad dobijem baccalaureus glume?

Zgrada HNK-a u Osijeku/ autor: Ines Jokoš

Prvoj generaciji prvostupnika glume pri Umjetničkoj akademiji u Osijeku, koju su svoju diplomu dobili prije dva mjeseca, nije omogućen nastavak magisterijskog studija jer program daljnjeg studija još nije odobrilo Ministarstvo kulture.

Goran Guksić/ autor: Ines Jokoš

“Ne znam hoće li iduće godine biti magisterijskog studija, ali ne želim ostati u Osijeku jer sumnjam da ću ovdje dobiti posao, a i želim napredovati što mogu jedino izvan Hrvatske. U procesu sam prijave za magisterijski studij londonskog sveučilišta “Central School of Speech and Drama i iskreno se nadam da ću za godinu dana biti u Londonu”, rekao je Goran Guksić, student 3. godine glume pri Umjetničkoj akademiji.

Akademija je osnovana prije više od četiri godine i ima tri odsjeka, za glazbenu, likovnu i kazališnu umjetnost i jedini je umjetnički studij u Hrvatskoj koji posebno pažnju posvećuje lutkarstvu. Iako će svake godine diplomirati desetak studenata, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku nema dovoljno financijskih sredstava za zapošljavanje novih mladih glumaca.

Vladimir Ham/ autor: Ines Jokoš

” Mi smo za sada zaposlili dvoje diplomirnih glumaca, Ivanu Soldo i Miroslava Čabraju. Nedostaju nam kadrovi, ali kod nas se novi glumci najčešće zapošljavaju kada stari odu u mirovinu”, rekao je Vladimir Ham, glasnogovornik osječkog HNK-a.

“Trbuhom za kruhom”

Neki od poznatih osječkih glumca koji su “trbuhom za kruhom” otišli raditi u Zagreb su Krešimir Mikić, član ansambla Zagrebačkog kazališta mladih, Saša Anočić, redatelj “Kauboja“, predstave koju je Hrvatsko glumište prošle godine proglasilo najboljom predstavom u cjelini te Hrvoje Barišić, član ansambla gradskog kazališta Trešnja.

“Od oko 35 milijuna godišnjeg proračuna kazališta, 26 milijuna dajemo za plaće i s ostatak novca ulažemo u program. Sva druga nacionalna kazališta imaju veći proračun, a evo nedavno nam je upravo zbog niske plaće otišla u Split i operna pjevačica Valentina Fijačko”, kaže Ham.

“Cilj je akademije bio napraviti ansambl, a kako se to nije ostvarilo, jedino što mogu reći je da sam dosta naučio na fakultetu i dovoljno sam samouvjeren da znam da ću se uspjeti probiti u ovom poslu. Za sada mi je jedino bitna diploma, a glumac ako je dobar, ljudi će to prepoznati, glumio on u HNK-u u Osijeku ili Zagrebu”, zaključio je Guksić.

Galerija fotografije

Dnevni raspored na zgradi HNK-a/ autor: Ines Jokoš

Vladimir Ham/ autor: Ines Jokoš

Goran Guksić/ autor: Ines Jokoš

Plakat u zgradi HNK-a u Osijeku/ autor: Ines Jokoš

Raspored predstave/ autor: Ines Jokoš

Zgrada HNK-a u Osijeku/ autor: Ines Jokoš

Plakati na zgradi HNK-a/ autor: Ines Jokoš

Raspored predstava/ autor: Ines Jokoš

Plakat u zgradi HNK-a/ autor: Ines Jokoš

CineStar nasuprot tradiciji

Najavom otvaranja najvećeg poslovnog trgovačkog centra u Osijeku „Eurodom“, u travnju iduće godine, u kojemu će biti i kulturni centar sa CineStar multiplex kinom, dva dosadašnja kultna osječka kina sa „single“ dvoranama, „Urania“ i „Europa“, mogla bi prenamijeniti prostor te postati klubovi, doznajemo od direktorice osječkih kinematografa Marijane Bošnjak.

Marijana Bošnjak/ autor: Ines Jokoš

„Iako nam je to zadnja opcija, mi smo privatna firma i možemo iznajmljivati prostor kina. Uvođenje multiplexa je nekonkurentna poslovna strategija jer nećemo imati dovoljan broj kopija filmova kojima ćemo moći konkurirati CineStaru. To znači na primjer da će se najgledaniji film godine „Seks i grad“ prvih mjesec dana prikazivati u CineStaru, a tek onda u „Uraniji ili „Europi“. Nas bi to upropastilo.“, rekla je Bošnjak.

Osječka kina su spomenici kulture

U Osijeku je do Domovinskog rata postojalo pet kina „Urania“, „Korzo“ (današnje kino „Europa“), „Slavija“, „Apolo“ i „Royal Biografy“, a prva filmska projekcija se izvela već 1912. godine. Nakon rata obnovljena su dva kina, a oba su zaštićena kao spomenici kulture.

Ispred kina Europa/ autor: Ines Jokoš

Ispred kina Urania/ autor: Ines Jokoš

„ Mi godišnje plaćamo sto tisuća kuna spomeničke rente na kino „Uranija“ i „Europa“, a ne dobijamo nikakvu državnu financijsku potporu. Iskustva europskih zemalja pokazuju da lokalne vlasti sufinanciraju rad klasičnih dvorana. Imamo potporu i Hrvatskog filmskog saveza, ali lokalnih vlasti nemamo jer oni ne smatraju da je osječka kinematografija isplativa investicija, rekla je direktorica.“

Ciklusi filmova bez „Art“ kina

Plakat u kinu Urania/ autor: Ines Jokoš

Kinematograf Osijek je član europske kinoprikazivačke grupacije „Europa Cinemas“ čime dobivaju potporu i Europskog fonda „Eu-Media“.

Iako u Osijeku ne postoji „Art“ kino poput kina „Tuškanac“ u Zagrebu, u „Uraniji“ se redovito održavaju i ciklusi starijih europskih filmova.

Plakat u kinu Urania/ autor: Ines Jokoš

„Art kina se redovito financiraju od potpore Ministarstva kulture i lokalne zajednice i zato mi tako nešto ne možemo uvesti. Svakim ciklusom europskih filmova mi smo u minusu jer je trošak projekcije skup, a ulaznice naplaćujemo samo 10 kuna, ali to ne znači da ćemo ih prestati prikazivati. Želimo zadržati kinematografsku tradiciju i kulturu u Osijeku i uz pomoć investitora ćemo pokušati ići u korak s multiplex kinom“, istaknula je Bošnjak.

Cijena ulaznica za pultom u kinu Urania/ autor: Ines Jokoš

Direktorica je najavila i pokretanje internacionalnog dječjeg festivala, sa radionicama i animacijama, za dvije godine, koji bi bio prvi filmski festival u Osijeku te poticanje projekta dokumentarnih filmova pod nazivom „In and out“, koji bi se bavio društvenom odgovornošću mladih.

Zgrada Eurodoma/ autor: Ines Jokoš

Ljudi izlaze s projekcije filma/ autor: Ines Jokoš

Plakati projekcija filmova/ autor: Ines Jokoš