Gostovanjem Vojina Perića, predsjednika Hrvatskog Saveza Slijepih (HSS), u emisiji Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u 2“ na temu „Kako žive slijepi?“ na Hrvatskoj radioteleviziji pretprošlu nedjelju, potaknulo se pitanje zakona o doplatku za teški invaliditet.
Vojin Perić/ autor: Ines Jokoš
„Nakon mog gostovanja u emisiji nije se ništa promijenilo, a iskreno nismo ni očekivali da će Vlada reagirati. Pokušavamo riješiti problem doplatka već više od 10 godina. U sadašnjem sustavu osobe s invaliditetom se različito tretiraju s obzirom na uzrok invaliditeta, a ne na posljedicu. Nije bitno kako smo oslijepili, bitno je da imamo dovoljno novca da pokrijemo troškove koje nedostatak vida nosi sa sobom, kao na primjer kućnu njegu ili računalo koje nam je potrebno. Nema logike da u Albaniji, gdje je niži životni standard, slijepe osobe dobivaju 80 eura mjesečne naknade, a u Hrvatskoj samo 38 eura“, rekao je Vojin Perić i dodao da u Hrvatskoj ljudi još uvijek nisu senzibilizirani za probleme, potrebe i mogućnosti osoba sa invaliditetom.
„Borimo se na svoj način“
Da bi se afirmirale mogućnosti slijepih osoba, u Tiflološkom je muzeju u Zagrebu, izložen stalni postav s kiparskim radovima slijepih umjetnika.
Skulptura Ivana Ferlana/ autor: Ines Jokoš
Skulptura Sanje Fališevac/ autor: Ines Jokoš
„ Opće je mišljenje videćih ljudi da se slijepe osobe ne mogu baviti likovnom umjetnosti, ali kako je Ray Charles razbio predrasude o slijepima koji se bave glazbom, tako i mi uratcima slijepo-gluhe kiparice Sanje Fališevac i Ivana Ferlana želimo istaknuti mogućnosti u likovnoj umjetnosti “, rekao je kustos muzeja Davor Šiftar.
O svakom autoru prikazuju se se i kratki dokumentarni filmovi koji prate izradu skulptura i govore o estetskom i životnom iskustvu.
Kustos Davor Šiftar/ autor: Ines Jokoš
„Posebnost ovog muzeja je Tamna soba, prostorija u kojoj se može doživjeti što znači biti slijep. Soba je u potpunom mraku i uz uporabu bijelog štapa se kreće po prostoru i svladavaju zadaci u kojima su najbitnija osjetila sluh, njuh, okus i opip“, rekao je Šiftar.
Tamna soba/ autor: Ines Jokoš
Cijela je izložba podijeljena u pet dijelova. U prvom su dijelu začeci institucionalne brige za slijepe, u kojemu je posebno mjesto dobio Vinko Bek koji je osnovao Zemaljski zavod za slijepe 1895. godine.
Vinko Bek/ autor: Ines Jokoš
Kao nastavak, u drugom se dijelu nalaze fotografije, dokumentarno-igrani film Emila Miškovića, reljefni crtež i tlocrt Zavoda na temu “Svakodnevnog života u Zavodu za odgoj slijepe djece”.
Fotografija zgrade Zemaljskog zavoda/ autor: Ines Jokoš
U trećem se dijelu posjetitelji upoznaju s razvojem pisma za slijepe osobe od čvorastog pisma starih Inka do Brajevog pisma.
Ploča za početnu obuku/ autor: Ines Jokoš
Je li moguće informatičku tehnologiju, odnosno slikovne sadržaje, prilagoditi potrebama osoba oštećenog vida govori četvrta cjelina i na kraju se vraćamo na likovne radove slijepih autora.
Plakat/ autor: Ines Jokoš
Galerija fotografija
Iz prve ruke 
Leave a comment